BEOGRADSKI TRIO

U prostorijama VHS Rudolfsheim-Fünfhaus, 17. marta je održana promocija knjige „Beogradski trio“ proslavljenog reditelja i pisca Gorana Markovića.

Iako u osnovi zamišljen kao razgovor o Markovićevom književnom opusu, nemoguće je bilo ne dotaknuti se njegovog filmskog stvaralaštva i njegovih remek dela koja zauzimaju važna mesta u  jugoslovenskoj kinematografiji. Stoga je razgovor sa Goranom započet na temu njegovog filmskog opusa, a publika je imala prilike da osim anegdota sa snimanja i iz prve ruke sazna kako su nastajali neki od filmova koji su obeležili čitavo jedno vreme.

Kako Marković kao pisac nije ništa manje uspešan, tako je i njegov urnebesan i tužan roman „Beogradski trio“ naišao na fantastičan prijem kod publike i za kratko vreme ušao u najuži izbor za NIN-ovu nagradu. Roman je zapravo potekao iz višegodišnjeg prikupljanja materijala za film o Golom otoku, koji nikada nije snimljen. Nakon što je odustao od ideje da ovu ideju ekranizuje, Marković je građu za film iskoristio i, kako sam kaže, počeo da „izmišlja“ detalje, pisma i „autentične“ dokumente za svoj roman. Ova zbirka dokumenata deluju toliko uverljivo i autentično da je veliki broj čitalaca ostao zatečen činjenicom da su ti detalji zapravo plod mašte pisca.

Radnja romana je smeštena u vreme prelomnih događaja koje je obeležila rezolucija Informbiroa s kraja četrdesetih godina prošlog veka u Jugoslaviji. Jedan od službenika Britanske ambasade u Beogradu i glavni junak ove knjige bio je i proslavljeni pisac Lorens Darel. Neformalan kao ličnost i nepredvidljiv kao diplomata, Darel se upušta u ljubavnu avanturu sa ženom jednog visokog rukovodioca, koji će ubrzo završiti na Golom otoku. Kad uskoro i njegova žena doživi istu sudbinu, britanski pisac i diplomata učiniće sve da je spase i da se pomogne njenoj kćeri, devojčici koja je silom istorijskih neprilika ostala bez oba roditelja.

Sa neskrivenim referencama na Darelov roman “Aleksandrijski kvartet”, Goran Marković ispisuje dramatičnu povest o ljubavnom trouglu koja se odvija u posleratnom Beogradu. On pritom uspeva da nam sivilo jugoslovenske svakodnevnice u epohi hladnog rata prikaže očima jednog stranca, isplete uverljivu priču sa poznatim istorijskim ličnostima i tako na originalan način osvetli nemile događaje i pojedinosti iz oskudnih vremena Informbiroa.